Kulturni centar „Nikola Đurković“ godinama je bio mjesto za društveno zbrinjavanje neraspoređenih i nezaposlenih političkih kadrova, ocijenio je novoimenovani direktor te javne ustanove Miloš Dževerdanović, kadar Demokratske partije socijalista. On je na čelo Kulturnog centra došao nakon Petra Pejakovića, koji je poziciju preuzeo od Saše Miloševića po isteku njegovog mandata.
Na platnom spisku ustanove, u kojoj je 28 zaposlenih, i dalje su bivši direktori: Zorica Grandis, Tihana Ćulafić, Dragan Starović i Marija Mršić koji su raspoređeni na drugim poslovima, dok je Pejaković i dalje direktor Fondacije kotorski festival pozorišta za djecu koja se najvećim dijelom finansira iz gradske kase.
- Od mog dolaska raskinuta je saradnja sa dva direktora. Prethodni Pejaković se prestankom mandata vratio redovnom poslu (profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju), a direktor je Fondacije kotorski festival pozorišta za djecu koju najvećim dijelom plaća grad, dok je Miloševiću 9. januara istekao jednogodišnji ugovor koji je sklopio sa Savjetom KC-a i sa tim datumom je primio svoju nadokanadu iz ove kuće. Mršićeva je upravnica biblioteke, Ćulafićeva od 2009. godine radi na programskim aktivnostima, Zorica Grandis je zaposlena na poslovima organizatora programskih aktivnosti, a Starovićeva je pravnik koji je u procesu dobijanja starosne penzije - pojašnjava Dževerdanović koji je, kako ističe, stupanjem na dužnost u Kulturnom centru zatekao zapušteno administrativno, tehničko, finansijko, ali i kadrovsko stanje.
Dževerdanović naglašava da je i grandiozno zdanje Kulturnog centra, izgrađeno poslije zemljotresa, arhitektonski i građevinski zastarelo i zrelo je za rekonstrukciju. Gorući problem je, kako kaže, krov koji prokišnjava, neuslovna scena na koju nemože najveći dio scenografije, prevaziđeni enterijer, klimatizacija, grijanje koje je potpuno neupotrebljivo, a otvara se i problem kapaciteta.
-Jednom riječju objekata je neupotrebljiv za iole savremeno poslovanje Kulturnog centra – kaže Dževerdanović, i dodaje da novca ima u Evropi, u okruženju, i kroz redovno finansiranje ustanove koje ovaj grad srećom može ipak da istrpi, ali fali inovacija.
- Tek prije nekoliko godina definisali smo da smo grad koji treba da se bavi turizmom. Druga grana koja u vezi sa turizmom može da povuče ovaj grad i da bude moto dolazaka i aktuelnosti Kotora je kultura za koju izdvajamo ne mala sredstva. Imamo ne mali broj institucija i ne mali broj zaposlenih samo to lijepo treba upakovati, predstaviti i evidentirati- ukazuje on.
Podsjeća da je nedavno saniran krov bioskopa Boka, te najavljuje rekonstrukciju krova Gradske biblioteke. Izrada projekta sanacije i rekonstrukcije ljetnje pozornice počeće, očekuje, ove godine budući da je za taj posao definisano 15 hiljada eura.
-Ljetnja pozornica će doći kada budemo imali projektnu dokumentaciju. Bez toga se može razmišljati, recimo o nabavci stolica. Sadašnja dokumentacija govori da se mora razmišljati o stepenu nivelacije, to jest padu koji publika sada ima prema bini što zahtijeva jednu inženjersaku struku i detaljnije posvećivanje tom poslu - ističe on.
Komentarišući stanje plafona u velikoj sali centra, napominje da su stručnjaci Građevinskog fakulteta prije par godina dali svoje mišljenje, ne izjasnivši se decidno da li postoji opasnost od urušavanja stropa.
- Dodatno sam angažovao stručna lica da daju svoje mišljenje o tome, a juče sam tražio od mojih saradnika da ponovo vizuelno prođu neke tačke za koje je vidljivo da su počele da se krive, ali ne od popuštanja plafona nego je očigledno da je na tom mjestu došlo do ulaska vode na koji reaguje medijapan. Očekujem da neposredno, tj. dodirom konstatujemo da li je to stvarno opasno – kaže Dževerdanović. B. Marković
Plata direktora 905 eura
Plate zaposlenih u Kulturnom centru kreću se od 400 do 700 eura. Dževerdanović smatra da su jako niske i neadekvatne uslovima života.
- Kotor ima najskuplju pijacu, najskuplju cijenu parkinga, kubika vode...Moja plata je 905 eura - otkriva Dževerdanović.
Budžet oko pola miliona
Za redovno izmirenje obaveza, dugove, materijalne troškove, plate, investicije Kulturni centar ove godine dobio je budžet od ukupno oko pola miliona eura.
-Zatekao sam dug za struju oko 70 hiljada eura, deset za vodu, pet za smeće i oko dvije, tri hiljade eura materijalnih troškova. Već je za dva mjeseca otplaćeno sedam, osam hiljada eura, i za 18 do 24 mjeseca sve će to najvećim dijelom biti eliminisano kao dug- tvrdi Dževerdanović.